OZ 2008/2

M T 53 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 2 pripojena knjižnici Vojnoga pomorskog zapovjedništva u Puli. Godine 1943., nakon kapitulacije Italije, Pulu je zaposjela njemačka vojska, koja je 1944. cijeli fond Knjižnice preselila na područje današnje Češke. Godine 1949–1950. preseljena je u Ratni arhiv ( Kriegsarchiv ) u Beču. Godine 1975. Republika Austrija poklonila je Jugoslaviji i Hrvatskoj veći dio očuvanog fonda Mornaričke knjiž- nice (oko 20.000 sv.), koji je dodijeljen pulskoj Naučnoj biblioteci (danas Sveučilišnoj knjižnici). Manji dio fonda (oko 11.000 sv.) ostao je u knjižnici Austrijskoga držav- nog arhiva ( Österreichisches Staatsarchiv ) u Beču, zajed- no s inventarnim knjigama. Pulski dio fonda registriran je 1992. kao kulturna spomenička baština Republike Hrvatske. Godine 1996. Mornarička knjižnica je kao po- sebna zbirka Sveučilišne knjižnice premještena u Dom hrvatskih branitelja (zgrada nekadašnjeg austrougarskog Mornaričkog kasina, izgrađena 1913.). ORGANIZACIJSKI USTROJ I DJELAT- NOST KNJIŽNICE Organizacijski ustroj U sklopu pulskoga Hidrografskog zavoda knjižnica je djelovala od 1869. do 1900. Zavod je administrativno, vojno i uredskim poslovanjem bio podređen Vojnom zapovjedništvu Pule, a u ekonomsko-administrativnom pogledu bio je podređen Lučkom admiralitetu u Puli. 4 Zavod je bio ustrojen iz 4 odjela, a jedan od ovih bila je knjižnica. Na čelu odjela bili su načelnici, a na čelu za- voda ravnatelj. Knjižni~no osoblje Od osnutka knjižnice njeno vodstvo bilo je povjereno osobama koje su vojnim školovanjem ili znanstvenom djelatnošću bile vezane za pomorstvo, odnosno hidrogra- fiju. To su pretežito bili časnici austrijske (kasnije austro- ugarske) Mornarice. Prvi voditelj knjižnice 1803. bio je kapetan fregate Luca Andrea Corner, koji je imao funkciju “nadzornika Car- sko-kraljevske Mornaričke knjižnice”. U sklopu Mor- naričkog koledža u Veneciji knjižnica je bila povjerena jednom profesoru, koji je trebao imati časnički čin. Od 1860. kada je osnovan Hidrografski zavod u Trstu, knjiž- nicu je vodio jedan hidrograf, a bio je zaposlen i njegov pomoćnik. 5 Od 1865–1866., kada je knjižnica preseljena u Pulu, za nju su bili zaduženi hidrografi i poručnici bojnog broda. Načelnik Mornaričke knjižnice u pulskom Hidrografskom zavodu vodio je njezino cjelokupno poslovanje, za što je osobno bio odgovoran. On je bio dužan pratiti novoobjav- ljena djela s područja pomorskih znanosti i voditi točnu bibliografiju takvih djela u svrhu uvećanja knjižničnoga fonda. 6 Prvi zaposlenik koji je naveden kao knjižničar Carske i kraljevske mornarice ( K. u. K. MarineBibliothekar ) bio je zastavnik bojnog broda Albert Seelig, autor 2. izdanja kataloga Knjižnice 1905. godine. On je tu funkciju oba- vljao oko 20 godina. Knjižnično osoblje obavljalo je sljedeće poslove: eviden- tiranje prispjelih želja o djelima koja treba nabaviti, naba- va, katalogiziranje, evidentiranje priznanica o posuđenim djelima, nadgledanje da li se korisnici pridržavaju propisa koji su vezani za posudbu, i uopće saobraćanje s osobama i službama koje koriste knjižnicu. 7 Knjižni fond Najstariji popis knjižnog fonda Mornaričke knjižnice po- tječe iz 1803. Sadrži 58 djela u 94 sveska, među kojima je 16 djela iz Knjižnice Sv. Marca u Veneciji (radi se o duplikatima njihovih knjiga). 8 Najstariji knjižnični fond iz Venecije krajem 1804. sadr- žavao je oko 4.000 djela i oko 2.000 darova. 9 Prema posljednjoj upisanoj knjizi u Inventarnom katalogu ( Grundbuchkatalog ), 10 krajem 1918. (kada je prestala djelovati) imala je 18.472 naslova knjiga i periodike s oko 47.000 svezaka. 11 No, nije poznat točan broj naslova i svezaka, jer je u Inventarnom katalogu dio fonda bio otpisan zbog oštećenosti ili gubitka (što je označeno pre- crtavanjem takvih djela u katalogu). Stoga to ne možemo smatrati pouzdanim podatkom, dok se ne utvrdi da li sva precrtana djela nedostaju i u Beču i u Puli. 12 Poznata hr- vatska knjižničarka Eva Verona je, na osnovi objavljenog kataloga Mornaričke knjižnice (1905–1914), izračunala da je 1918. godine ukupno bilo bar oko 30.000 svezaka. 13 Manji dio fonda važan je za Pulu, npr. stotinjak znan- stvenih publikacija pulskoga Hidrografskoga zavoda. Mnogobrojna djela o Austro-Ugarskoj Monarhiji važna su za proučavanje povijesti zemalja koje su bile u sastavu te monarhije. Vrijednost fonda knjižnice ne proizlazi samo iz brojnih mnogih rijetkih primjeraka knjiga, već isto tako i iz po- morsko-znanstvene obuhvatnosti njezina fonda, i iz na- bavljanja znanstveno relevantnih publikacija s toga po- dručja iz cijeloga svijeta.