OZ 2008/2

M T 55 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 2 one koje se posebno odnose na ratnu mornaricu. Od zna- nosti koje nisu izravno povezane s pomorstvom nabavljane su prije svega djela s područja tehničkih znanosti, zatim zemljopisna i putopisna djela (posebno pomorski putopisi i ekspedicije), a ostalo ovisno o raspoloživim sredstvima. 25 Knjižnica je primala poklone knjiga od znanstvenih usta- nova s kojima Zavod obavlja razmjenu za vlastite publi- kacije, od Mornaričkog odsjeka Ministarstva rata, te od osoba iz mornarice i od knjižnica. Pritom se preuzimalo samo djela koja su doista vrijedna za knjižnicu. 26 Uprava Hidrografskog zavoda je 1884. kao cilj nabave iskazala potrebu stvaranja cjelovite stručne knjižnice znanstveno-enciklopedijskog karaktera, “knjižnice koju bi, u skladu sa značajem c. i kr. ratne mornarice u državnom organizmu, trebalo ubrajati u istaknutije knjižnice Austrije.” 27 Godine 1896. Mornarički je odsjek donio odluku o obvezi dostavljanja knjižnici po dva primjerka svih izdanja ratne mornarice. 28 Posebna pažnja posvećena je nabavi znanstvenih i stručnih časopisa, npr. 1880. nabavljeno je više od 50 stručnih časopisa, od toga dio putem razmjene. 29 Ukupno je godišnje nabavljano između 1.297 i 1.877 sv. knjiga i periodike. Posudivanje Korištenje knjižnice bilo je dopušteno: a) svim nadleštvima, uredima, ustanovama i zapovjedništvima brodova ratne mornarice; b) osobama koje primaju stalnu plaću ratne mor- narice i drugih rodova vojske; 3) u Puli smještenim vojnim nadleštvima i uredima vojske, odnosno pulskog garnizona. 30 Osobe u službi u mornarici nisu mogle posuđivati knjige izvan knjižnice u vrijeme kada su ukrcane na brod koji treba isploviti na duže putovanje. Rok posudbe bio je dva mjeseca, a za službene potrebe vojnih nadleštava i ureda u Puli četiri mjeseca. Jedna osoba mogla je istovremeno posuditi najviše četiri knjjige, a više od toga samo uz dozvolu lučkog admirala. Posuđivanje i razduživanje je evidentirano u posebnom protokolu. Osobama u službi u mornarici izvan Pule posudba je bila omogućena uz predočenje pismenog zahtjeva na- dležnog zapovjedništva, odnosno ureda, koji ujedno odgovaraju za posuđeno djelo i razdužuju isto. Nadle- štva i uredi/službe drugih rodova vojske u Puli mogli su posuđivati knjige za službenu uporabu kao i za svoje časnike i službenike upućivanjem pismenog zahtjeva Hidrografskom zavodu. 31 Časnici i vojni činovnici u Puli smjeli su koristiti knjige isključivo u čitaonici. 32 Od rujna 1871. do rujna 1872. korišteno je 1.526 djela. 33 Iste je godine provedena analiza korištenja po strukama. Pokazalo se da su najviše korištena djela s područja ma- tematike, geodezije, astronomije i nautike (125 djela), zemljopisa (114 djela), putopisa (85 djela), fizike, kemije i meteorologije (74 djela), povijesti, ratne pomorske po- vijesti i povijesti brodogradnje (46 djela). 34 Bila su točno određena pravila posudbe za brodove: “Brodovi opremljeni za isplovljavanje mogli su opremiti brodske knjižnice i za vrijeme trajanja misija posuditi zemljopisna, hidrografska djela i putopise, ali to nije bilo dopušteno pojedincima na tim brodovima. 35 Tijekom rata i neprijateljski zarobljenici su smjeli po- suđivati knjiga, npr. francuskom časniku O’Byrneu to je omogućeno nakon zarobljavanja 1915. godine. 36 Urediva~ka i izdava~ka djelatnost knjižnice Od 1873. djelatnici Mornaričke knjižnice uređivali su i objavljivali stručno-znanstveni mjesečnik Mitheillungen aus dem Gebiete des Seewesens (Priopćenja s područja znanosti o moru), koji je izlazio od 1883. do 1915. Ovaj časopis knjižnica je razmjenjivala s brojnim znanstvenim časopisima u svijetu. Pored toga, djelatnici Mornaričke knjižnice su sastavljali i objavljivali godišnjake Jahrbuch der meteorologischen und erdmagnetischen Beobachtungen (1897–1915) i Al- manach für die K. u. K. Kriegs-Marine .(1876–1918), kao i knjige: Nautisch-technisches Worterbuch der Marine (Nautičko-tehnički rječnik; na njemačkom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku), 37 Gedenkblatter der K. u. K. Kriegs-Marine (1898–1902.; objavljena su 4 sveska u prijevodu na 6 jezika 38 ). Podružnice knjižnice a) Stručne knjižnice pri mornaričkim uredima i službama Devedesetih godina 19. stoljeća uvode se nazivi “glavna knjižnica” i njezine “podružnice”, što je pro- izišlo iz sve većeg broja priručnih i sličnih knjižnica u raznim ustanovama i službama ratne mornarice. Jedna od prvih takvih podružnica knjižnice bila je Priručna knjižnica Mornaričkog odsjeka, koji je bio organiziran pri Ministarstvu rata u Beču. Godine 1874. Mornarič- ka knjižnica preuzela je u evidenciju knjižni fond ove knjižnice, koji je sadržavao oko 1.000 sv. 39