OZ 2008/2

56 ORGANIZACIJA ZNANJA 2008, LETN. 13, ZV. 2 b) Brodske knjižnice Tijekom 1871–1872. knjižnica je uputila Mornarič- kom odsjeku prijedlog za uvođenje brodskih knjižnica na veće brodove ratne mornarice, koji je prihvaćen. Prema tom prijedlogu one su se sastojale “uglavnom od temeljnih djela iz svih pomorskih znanosti i nji- hovih pomoćnih znanosti, a zatim od leksikografskih priručnika.” 40 Brodske knjižnice pripadale su Mornaričkoj knjižnici i u pogledu upravljanja i nabave. Prvi put je 1880. posredstvom knjižnice izvršena nabava za brodske knjižnice, pri čemu su nabavljene knjige evidentirane kao knjižni fond Mornaričke knjižnice. 41 Za brodske knjižnice Mornarička knjižnica je godišnje nabavljala između 500 i 1.000 svezaka. Godine 1895. knjižnica je izradila novi nacrt za uređi- vanje brodskih knjižnica, 42 a 1897. izvršena je njihova temeljita reorganizacija, pri čemu su one uređene za zastavni brod eskadre, za brodove u prekooceanskim misijama, i 6 knjižnica za brodove u samostalnoj misiji po Sredozemlju i za stacionirane brodove. Iste godine navode se djela koja su trebale imati ove knjižnice: izbor djela o ratnoj znanosti (za zastavni brod eskadre), Bre- hmov “Život životinja”, izbor prirodopisnih, zemljopisnih i etnografskih priručnika, kao i nekoliko knjiga poučnoga općeznanstvenog sadržaja. Pulski Hidrografski zavod predložio je odgovarajuće popise: za prvu kategoriju 72 djela, za drugu 52 i za treću 47 djela. U njima se navode djela koja bi trebale imati knjižnice zastavnih brodova: “rječnici, atlasi, leksikoni, djela iz povijesti pomorskog ratovanja i pomorstva”. 43 U razdoblju od 1899. do 1901. bilo je ukupno 12 brod- skih knjižnica, od toga je jedna bila formirana za zastavni brod eskadre, 5 za tzv. misijska putovanja i 6 za stacioni- rane brodove. Tek 1914. Mornarički odsjek u Beču prihvatio je zahtjev časnika o uspostavljanju samostalnih brodskih knjižni- ca, neovisnih o Mornaričkoj knjižnici, koje bi bile pod upravom brodova. Predloženo je da njihov fond ne bude istovjetan fondu Mornaričke knjižnice (osim priručnika i riječnika), čime bi se omogućila razmjena. No, zbog po- četka rata odustalo se od provedbe ovih prijedloga. DIO FONDA KNJIŽNICE KOJI SE ^UVA U SVEU^ILI[NOJ KNJIŽNICI U PULI Mornarička knjižnica u Puli sadrži 6.757 naslova u 20.371 svesku. Od toga je oko 13.000 sv. monografija i oko 7.000 sv. časopisa, godišnjaka i novina. Knjižni fond čine isključivo znanstvene i stručne publikacije znanstve- nih udruga i ustanova iz gotovo cijelog svijeta (najviše iz Europe, ali i iz SAD, Rusije, Japana, Južne Amerike) ob- javljene od XVI. stoljeća do 1918. godine. Očuvane su 3 knjige iz XVI. st. i 10 knjiga iz XVII. st., a najveći je dio fonda (oko 85 %) iz XIX. st. Najstarija je knjiga Orationi militari , objavljena 1586. u Veneciji. Oko 60 % fonda (oko 12.000 sv.) na njemačkom je jezi- ku, oko 15 % na francuskom i približno jednako toliko na engleskom, oko 7 % na talijanskom, a oko 3 % fonda na latinskom i na ostalim jezicima (španjolskom, švedskom, danskom, portugalskom, ruskom i dr.); na hrvatskom jeziku je 15 sv. Prema sadržaju, u fondu su pretežito zastupljene priro- doslovno-matematičke i tehničke znanosti, pomorstvo, hidrografija, oceanografija i znanosti koje se primjenju- ju u pomorstvu. Dvjestotinjak rječnika raznih jezika, enciklopedije i leksikoni (npr. Diderot – D’Alemberto- va Encyclopédie iz 1781–1782.), povijesna i zemljopi- sna djela te putopisi iz gotovo cijelog svijeta daju toj knjižnici i humanističko-znanstvena i općeobrazovna obilježja. Za zemlje na području Jadrana važno je stotinjak znan- stvenih i stručnih publikacija pulskoga Hidrografskoga zavoda u kojima su objavljeni rezultati meteoroloških, hidrografskih, geoloških, medicinskih i drugih istraži- vanja vezanih za istočnojadransku obalu, kao i djela o povijesti austrougarske mornarice. 44 Mnogobrojna djela o Austro-Ugarskoj Monarhiji, o povijesti, etnografiji i kul- turi zemalja u sklopu Monarhije, važna su za proučavanje povijesti zemalja koje su bile u sastavu te monarhije, npr. edicija “Die Völker Österreich-Ungarns. Etnographische und Culturhistorische Schilderungen. Wien und Teschen, 12 Bde. (12 sv.).; Bd. X. Šuman, Josef. Die Slovenen (1881). Stare J., Die Kroaten (1882). Tu je i poznata edi- cija “Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild”. Wien 1886–1902, 24 Bde. (24 sv.). Vrijednost fonda Mornaričke knjižnice ne proizlazi samo iz brojnih mnogih rijetkih primjeraka knjiga, već isto tako i iz pomorsko-znanstvene obuhvatnosti njezina fon- da, i iz nabavljanja znanstveno relevantnih publikacija s toga područja iz cijeloga svijeta. Eva Verona ističe tu osebujnost fonda Mornaričke knjižnice: “Zanimljivo je pri tome navesti da se Biblioteka nije, po uzoru na ostale knjižnice bivše Austro-Ugarske Monarhije, ograničila na publikacije iz određenih zemalja, nego je primala i izdan- ja znanstvenih društava i ustanova, te časopise iz cijeloga svijeta, uključujući Rusiju, Sjevernu i Južnu Ameriku, Japan i dr.” 45