OZ 2009/3

M 81 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 3 Želimo Vam se iskreno zahvaliti što ste odvojili vrijeme da pročitate, analizirate i odgovorite na nalaz našeg istraživanja. Time ste na našu radost otvorili akademsku polemiku na ovu zanemarenu temu. Cijenimo i Vaš iskustveni “nalaz” koji je rezultanta vašeg truda i višegodišnjeg angažmana u radu sa 3000 aktivnih korisnika. Također cijenimo i Vaše viđenje društvene situacije u kojoj se bibliotekarstvo danas nalazi, svjesni objektivnih i subjektivnih teškoća funkcionisanja na relaciji bibliotekar – korisnik. Nije nam namjera da analiziramo Vašu reakciju na istraživanje, nego da po- jasnimo ciljeve i metodologiju istraživanja. Cilj istraživanja je bio saznati šta korisnici misle o tome kakvo je stanje u trenutnoj ponudi bibli- oteka kojima pristupaju i njihovom načinu rada. Iz navedenog cilja jasno je da polaznu hipotezu nismo imali . Istraživanje je obuhvatilo sljedeća pitanja: • kako se mladi ljudi osjećaju u ulozi studenta, • kako procjenjuju svoju ulogu kao student – korisnik biblioteke, • kako ispunjavaju svoje potrebe kao korisnici biblioteka (ponuda, organizacija, usluga), • kako zamišljaju biblioteku koja bi mogla zadovoljiti njihove potrebe (idealna biblioteka). Ova pitanja su bila postavljena kroz diskusiju u fokus grupi kroz četiri nivoa. Rezultati diskusije predstavljeni su u sažetnom obliku, a trebali su da posluže, ne kritikovanju postojećeg stanja i sro- zavanju ugleda profesije, nego kao polazna tačka u dijalogu o bibliotekama danas i neophodnoj interakciji sa korisnicima . Metodologija koju smo primijenili je dovoljna da ostvari cilj istraživanja. Slažemo se da bi druga istraživanja dala više odgovora, te smo to i sugerisali u radu. Naš prijedlog, kao i Vaš uostalom, pred- stavlja apel bibliotečkoj zajednici da provede istraživanje, te objavi rezultate koji bi bili komplementarni sa ovim nalazom. Biblioteke postoje zbog korisnika. Korisnik usluge je u centru pažnje davaoca usluge te bi davaocu usluge tre- bao biti prioritet ispunjenje potreba korisnika. Iz nalaza istraživanja je vidljivo da bibliotekari nisu odgovorni za teškoće finansijsko-materijalne i administrativno-tehničke prirode, ali za teškoće u komunikaciji jesu odgovorni. Studenti vjerovatno nisu zadovoljni koječim u društvu: or- ganizacijom nastave, kvalitetom smještaja u studentskim domovima, razinom ljudskih prava i sloboda, gradskim prije- vozom, selekcijom na filmskim festivalima, noćnim životom itd. Međutim, predmet našeg istraživanja bile su bibliotečke usluge i stavovi studenata o njima. To što su studenti o uslu- gama u bibliotekama rekli što su rekli, teško je opravdati DVIJE LASTE ^INE PROLJE]E ODGOVOR BEBI RA[IDOVI] Saša Madacki Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Sarajevo Dženana Kalaš Multidisciplinarno dru{tvo za unapre đ enje mentalnog i socijalnog zdravlja Sarajevo Kontaktni naslov: sm @ hrc.unsa.ba dzkalas @ gnet.ba “ničijom zemljom”, upravo stoga jer je riječ o studentima koji i o drugim stvarima otvoreno iznose svoje stavove u istraživanjima sličnog tipa. To što je njihov stav o uslugama “negativan” znači da nešto sa uslugama nije u redu, kao što bi vjerovatno bilo i sa drugim oblastima njihovog interesovanja (“nastava”, “predavači”, “rad studentskih službi” i sl. ) da su kojim slučajem one bile predmet istraživanja. Vaš odgovor je zanimljivo postavljen, osvjetljava cio niz drugih važnih pitanja koja nisu bila cilj našeg istraživanja. To samo govori da je moguće a i potrebno kroz neka druga istraživanja ispitati i druge aktere, faktore i aspekte biblikote- karstva danas, što jednostavno govori da je cjelokupna oblast mnogo kompleksnija nego jedno (naše) istraživanje. I na kraju, zahvaljujemo Vam se još jednom na sveobuh- vatnosti tretiranja problematike bibliotekarstva danas, na koje naše istraživanje nije moglo dati odgovore (vidi cilj i metodologiju), ali će nekome, za neka buduća istraživa- nja, Vaš osvrt svakako biti usmjeravajući i inspirativan. U istom smo gnijezdu.