OZ 2009/4

M T 149 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 4 UVOD Istraživanje o stanju kataložnih pravila i praksi u regiji te njihovu odnosu prema suvremenim trendovima u području bibliografske kontrole potaknuo je i financirao Institut informacijskih znanosti (IZUM), Maribor, Slovenija. IZUM je odredio modalitet provedbe istraživanja: istraživači su dobili popis zemalja u regiji jugoistočne Europe sa zahtjevom da se posjete nacionalne knjižnice kako bi se ispitivanje provelo na licu mjesta. Istraživanje i anketna pitanja osmislile su i obradile Mirna Willer i Marijana Tomić, dok je ispunjavanje upitnika i intervjue na terenu provela Marijana Tomić u travnju, lipnju i listopadu 2009. Cilj istraživanja bio je ispitati primjenu kataložnih pravila u praksi i u odnosu na njihovu teorijsku podlogu u svrhu snimanja stanja u regiji. Ispitivao se odnos prema pojavi novih oblika građe (npr., elektroničke (posebno web/ mrežne), digitalizirane, viševrsne građe) čija je pojava u internetskom okruženju potaknula evaluaciju odnosno potrebu za revizijom međunarodnih načela i standarda za organizaciju informacija kako bi knjižnični katalozi udovoljili novim navikama i potrebama suvremenog korisnika. Takvo istraživanje relevantno je za promociju suvremene prakse na nacionalnoj razini u zemljama regije u svrhu primjene IFLA-inih modela, standarda i rezultata međunarodnih istraživanja, kao što su konceptualni modeli za bibliografske i autorizirane podatke FRBR, FRAD i FRSAD, osuvremenjeno ujednačeno izdanje ISBD, novousvojena međunarodna kataložna načela, program virtualnog skupnog kataloga autoriziranih podataka VIAF. Također, istraživanje je relevantno za realizaciju efikasnog i ekonomičnog poslovanja knjižnica na osnovi razmjene bibliografskih i autoriziranih podataka u okviru sudjelovanja pri stvaranju fizičkih i/ili virtualnih skupnih kataloga na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a time i stvaranje podloge za kvalitetne usluge svojim korisnicima. Premda je oblikovanje sučelja kataloga i prikaza bibliografskih podataka sastavni dio procesa izgradnje kataloga, istraživanje se nije time bavilo jer mu je cilj bio prvenstveno analiza stanja pri izgradnji kataloga, ali i iz razloga što kompleksnost teme otvara dodatna pitanja vezana uz pragmatički aspekt kataloga te nameće svojstven metodološki pristup. U tome smislu ostala su po strani bavljenja najnovijim rezultatima istraživanja izgradnje sučelja kataloga oblikovanih na temelju primjene IFLA-inih konceptualnih modela poput testnih usluga OCLC FictionFinder i OCLC WorldCat Identities. SUVREMENI TRENDOVI U PODRU^JU BIBLIOGRAFSKE KONTROLE Nacionalne su knjižnice početkom 21. stoljeća izložene snažnim promjenama koje se događaju u njihovoj okolini a na koje trebaju što hitnije odgovoriti svojim unutarnjim preustrojem kako bi osigurale osuvremenjivanje tradicionalnih te razvoj novih usluga za korisnike. Te su promjene započele devedesetih godina 20. stoljeća pojavom intenzivnog razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije koji je utjecao na način i vrstu nastanka nove vrste građe – elektroničke odnosno mrežne građe, te medija na kojem se ta građa objavljuje i na kojem knjižnice trebaju pružati (promovirati) korisnicima svoje usluge – internet i World Wide Web. Objavljivanjem online kataloga u mrežnom okruženju – putem WebPAC-a, knjižnicama je omogućen prvi značajan korak u pružanju svojih usluga korisnicima ne više (samo) lokalno, već i globalno, pri čemu suradnja u skupnim nacionalnim i/ili međunarodnim katalozima još više pospješuje njihovu vidljivost. Na području bibliografske kontrole, devedesete su godine 20. stoljeća obilježene fundamentalnim promjenama u načinu razumijevanja, upravljanja i prikazivanja bibliografskih podataka. Objavljivanjem studije o Uvjetima za funkcionalnost bibliografskih zapisa – FRBR ( Functional Requirements for Bibliographic Records ) 1998., 1 rad na kojoj je započeo još 1990., pred bibliografsku je javnost stavljen novi konceptualni model s tada nesagledivim posljedicama. Prvi su utjecaji modela bili promjena terminologije u nekim, tada objavljenim ISBD standardima, premda se već tada upozoravalo da je potrebno jasno razlučiti konceptualni model i njegovu terminologiju od njegove primjene u oblikovanju standarda. Po objavljivanju modela, 1999. započinje rad na komplementarnom modelu, konceptualnom modelu za autorizirane podatke Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka – FRAD ( Functional Requirements for Authority Records ). Premda je model objavljen deset godina kasnije, lipnja 2009., 2 radne verzije modela o kojima se ažurno izvještavalo, te verzije objavljene za javnu raspravu 2005. i 2007., imale su uz FRBR bitan utjecaj na razvoj drugih IFLA-inih dokumenata. Na međunarodnoj razini, to se prvenstveno odnosi na nova međunarodna kataložna načela i format UNIMARC za autorizirane podatke. Rad na načelima – Izjavi o međunarodnim kataložnim načelima ( Statement of International Cataloguing Principles ), čija je namjena zamijeniti i proširiti opseg Pariških načela iz 1961., započeo je 2003., a završio 2007. u okviru međunarodnih konzultacija organiziranih širom svijeta. 3 Načela, objavljena na 20 jezika izdana su u