OZ 2009/4

150 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 4 srpnju 2009. 4 Eksplicite se „nastavljaju" odnosno temelje na konceptualnim modelima FRBR i FRAD u smislu definiranih entiteta, atributa i odnosa, koriste se u najvećoj mjeri terminologijom modela, a u definiranju zadataka kataloga, tj., u opisivanju postupaka korisnika slijede model FRBR. 5 Prvi je i temeljni cilj načela izraditi katalog primjeren korisniku suvremenih online kataloga. 6 Načela se pozivaju i na model FRSAD – Functional Requirements for Subject Authority Data , 7 model u razvoju, s naznakom da će se načela proširiti i na predmetne autorizirane podatke po usvajanju toga modela. Model FRSAD je u srpnju 2009. prošao javnu raspravu, te se očekuje njegova nova verzija do kraja 2009. Što se tiče formata UNIMARC za autorizirane podatke – UNIMARC Manual: Authorities Format , 8 njegovo treće izdanje objavljeno u lipnju 2009. u potpunosti primjenjuje koncepte i odnose definirane u modelu FRAD. UNIMARC za autorizirane podatke ujedno je usklađen s trećim izdanjem formata za bibliografske podatke – UNIMARC Manual: Bibliographic Format objavljenim 2008., 9 te ostalim relevantnim IFLA-inim dokumentima i korisničkim zahtjevima. 10 Zadatak IFLA-ine Radne grupe za funkcionalne zahtjeve i obrojčavanje preglednih zapisa (Working Group on Functional Requirements and Numbering of Authority Records – WG on FRANAR) bio je, osim razvoja konceptualnog modela FRAD i ispitivanje mogućnosti razvoja i primjene identifikatora autoriziranih podataka – ISADN-a (International Standard Authority Data Number), identifikatora neophodnog za funkcioniranje podataka u međunarodnoj mreži autoriziranih podataka kao i bibliografskih sustava uopće. Nakon dugih rasprava, donesena je studija o izvodljivosti ISADN-a s preporukama da IFLA napusti zadatak definiranja tog identifikatora kako je bio izvorno zamišljen, nastavi pratiti slična nastojanja u knjižničnom (Projekt VIAF) i drugim sektorima (npr., ISO 27729 ISNI – International Standard Name Identifier), te da snažno podržava provođenje normativnog nadzora u svrhu unapređenja pronalaženja i prikaza autoriziranih podataka u katalozima. 11 Projekt VIAF – Virtual International Authority File 12 su 2003. pokrenule Kongresna knjižnica i Njemačka nacionalna knjižnica u suradnji s OCLC-om u svrhu testiranja izrade virtualnog skupnog kataloga autoriziranih podataka. 13 Projekt, kojem se u samom početku pridružila i Nacionalna knjižnica Francuske, rujna 2008. prerastao je u potpuni produkcijski sustav u čije je ime Kongresna knjižnica odaslala pozive za uključivanje u skupni katalog i drugim nacionalnim knjižnicama. 14 Konceptualni su modeli potaknuli rasprave koje su ukazale da je potrebno pristupiti preradbama nacionalnih kataložnih pravilnika koji bi iskazali novo definirani način bilježenja i prikaza bibliografskih i autoriziranih podataka. Zajednički upravljački odbor za preradbu AACR-a (Joint Steering Committee for Revision of the AACR – JSC) prihvatio je 2000. Strateški plan o preradbi pravila, te je tijekom rada prihvatio da pravila uključe i koncepte modela FRBR za bibliografske podatke, te slijedno tomu i FRAD za autorizirane podatke. Konačna radna verzija novog pravilnika anglo-američke zajednice RDA : Resource description and Access , 15 u potpunosti temeljenih na navedenim modelima, objavljena je za međunarodnu javnu raspravu u studenome 2008., dok se objavljivanje prvog izdanja očekuje do kraja 2009. 16 Međutim, ipak je prvi objavljeni kataložni pravilnik temeljen na modelu FRBR novi talijanski pravilnik – Regole italiane di catalogazione: REICAT 17 izdan u lipnju 2009. 18 Testiranje primjene modela FRBR u knjižničnim sustavima za organiziranje i prikaz bibliografskih podataka započeo je gotovo odmah nakon njegova objavljivanja. Australska nacionalna knjižnica ponudila je prva rješenja, a za njom RLG i OCLC, dok je proizvođač knjižničnog softvera VTLS Inc. prvi ponudio sustav (Virtua) već 2002. za upravljanjem podacima prema tome modelu. 19 Takozvana frbrizacija kataloga segmenta (beletristika) OCLC-evog skupnog kataloga WorlCat OCLC FictionFinder vrlo je dobro dokumentirana usluga 20 i izvor mogućih inspiracija za razvoj vlastitih rješenja pri oblikovanju sučelja kataloga. Korak dalje u istraživanjima optimalnih sučelja kataloga koji bi mogli zadovoljiti suvremenog korisnika učinjen je u projektu OCLC WorldCat Identities 21 u kojem su spojeni rezultati rada prvenstveno na projektima VIAF i FictionFinder . 22 TELPlus Project europskih nacionalnih knjižnica (Foundation Conference of European National Librarians – CENL) eksperimentira također s primjenom modela u svrhu izgradnje repozitorija FRBR za Europsku knjižnicu (The European Library – TEL). 23 Utjecaj knjižničnih konceptualnih modela proširio se i izvan te zajednice: već tijekom njihova razvoja, posebno FRAD-a, arhivistička i muzejska zajednica, ali i zajednica nakladnika i zajednica za upravljanje autorskim pravima, znatno su utjecale na njegov razvoj i time otvorile mogućnost njegove primjene odnosno stvorile podlogu za razvoj vlastitih modela u dotičnim sektorima. U takvome se okruženju razvio i FRBRoo, objektno orijentirani model FRBR u suradnji s muzejskom zajednicom u svrhu harmonizacije konceptualnih modela tih dviju zajednica. 24 Ovakav razvoj događaja upućuje da se međunarodna knjižnična zajednica otvora prema drugim sektorima, posebno baštinskim ustanovama u suradnji s kojima treba potaknuti razvoj onih standarda, uputa ili čak pravila koja mogu zajedno dijeliti u svrhu postizanja efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja sustava, a na dobrobit zajedničkih korisnika. Nacionalne knjižnične zajednice trebale bi se povesti tim primjerom. 25