OZ 2009/4

M T 151 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 4 Od izuzetne je važnosti na razvoj nacionalnih kataložnh pravilnika i temelj univerzalne bibliografske kontrole rad na novom izdanju standarda ISBD – International Standard Bibliographic Description (ISBD) čije je preliminarno ujednačeno izdanje iz 2007. 26 potaknulo mnoga nacionalna bibliografska središta da započnu njegovim prevođenjem. Naime, 2003. je IFLA-ina Radna grupa za pregled i preradbu ISBD-a (ISBD Review Group) osnovala Studijsku grupu za razvoj ISBD-a (Study Group on Future Directions of the ISBDs) čiji je zadatak bio da ispita mogućnost spajanja sedam specijaliziranih ISBD-a kako bi se riješili problemi nedosljednosti nazivlja i samih koncepata, kao i osuvremenili propisi za sve vrste građe definiranjem obveznih propisa. 27 Radna grupa je na osnovu prijedloga svoje Studijske grupe za oznaku građe (Material Designations Study Group) razmotrila i novi koncept prikaza Opće oznake građe za koji je prihvaćeno da se bilježi u novoj Skupini 0 ISBD-a. Tekst te skupine i primjeri upotrebe bit će objavljeni krajem 2009. 28 kako bi se knjižnice pripremile na novi koncept bilježenja i prikazivanja ovih podataka. Prvo standardno izdanje ujednačenoga ISBD-a s navedenim izmjenama predviđeno je za objavljivanje najkasnije do kolovoza 2010. Prijedlog o posebnoj skupini za bilježenje opće oznake građe kao i ostale dopune standarda bit će potrebno ugraditi u format UNIMARC za bibliografske podatke, što je već i najavljeno u programu rada IFLA-inog Stalnog odbora za UNIMARC (Permanent UNIMARC Committee – PUC). Sve navedene promjene standarda pod utjecajem konceptualnih modela, bilo u obliku propisa ISBD-a, bilo rješenja u formatima UNIMARC za bibliografske i autorizirane podatke imat će značajan utjecaj na daljnji razvoj knjižničnih sustava i potrebnu edukaciju knjižničnog osoblja. Razvoj sustava, posebno skupnih kataloga očekuje se u smjeru traženja rješenja za frbrizaciju vlastitih zapisa u prvoj fazi u odnosu na prikaz podataka, dok u daljnjem razvoju i na unos podataka prema novo razvijenim ili dorađenim pravilnicima (a nužno i strojnočitljivim formatima i knjižničnim sustavima) temeljenim na konceptualnim modelima i metodologiji relacijskih baza podataka. Također je potrebno razmotriti stvaranje preduvjeta za sudjelovanje u virtualnom skupnom katalogu autoriziranih podataka kao što je VIAF radi promocije vlastitih kataloga i usluga, te unapređenja struke. Uloga je, kao i zakonska obveza nacionalnih knjižnica provođenje bibliografske kontrole nad nacionalnom građom objavljenom na svim medijima. 29 Stoga je praćenje, ako ne i sudjelovanje u razvoju međunarodnih normativnih akata, njihova primjena te razmatranje mogućih utjecaja na razvoj i preradbu nacionalnih kataložnih pravilnika ili pripremu argumenata za usvajanje tuđih pravilnika, od bitna značenja za udovoljavanje tim obvezama. 30 Samo prevođenje međunarodnih dokumenata na nacionalne jezike, a time i odgovornost za njihovo širenje i primjenu u određenim zajednicama imaju i nacionalna knjižničarska društva koja time dijele odgovornost s nacionalnom knjižnicom nad provođenjem ne samo nacionalne bibliografske kontrole već i funkcioniranja nacionalnog knjižničnog sustava u cjelini. UZORAK I ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Istraživanje kataložnih pravila i prakse provedeno je putem upitnika popraćenih intervjuom radi daljnjih pojašnjenja bilo pitanja ili odgovora. Kako bi se dobila obuhvatnija slika istraživačke teme, upitnik je koncipiran tako da se u pojedinoj zemlji ispita nadležnost ustanove odnosno udruge nad praćenjem i razvojem teorije i prakse katalogizacije, (pre)poznavanje suvremenih međunarodnih trendova u stvaranju pretpostavki za njihovu primjenu, te spremnosti za njihovo provođenje. Upitnik se sastojao od tri dijela koja su pojedinačno ispunjavali ravnatelji i voditelji odjela za katalogizaciju odnosno bibliografsku kontrolu u nacionalnim knjižnicama te predsjednici (predstavnici) nacionalnih knjižničarskih društava. Upitnik je za sve tri funkcije bio ujednačen u dijelu koji se ticao općenitog stava o kataložnim pravilima, a razlikovao se u dijelovima koji su se odnosili na specifične nadležnosti svake od funkcije ispitanika. Upitnici su priređeni na hrvatskom i na engleskom jeziku, a svaki je ispitanik bio unaprijed zamoljen da se izjasni o tome na kojem ga jeziku želi ispunjavati. Istraživanje je bilo provedeno u devet zemalja regije jugoistočne Europe, i to u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Ispunjenost upitnika po funkcijama prikazana je na tabeli 1. Upitnike je ispunilo 78 % od predviđenih 27 ispitanika. Od toga ih je ispunilo šestero ravnatelja (67 %), devetero voditelja odjela za katalogizaciju (100 %) i šestero predstavnika nacionalnih knjižničarskih društava (67 %). Uočeno je da su najveću motiviranost za ispunjavanja upitnika pokazali voditelji odjela za katalogizaciju koji su za ispunjavanje upitnika i intervju i predvidjeli najviše vremena.