OZ 2009/4

152 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 4 Država Ravnatelj knjižnice Voditelj odjela za katalogizaciju / bibliografsku kontrolu Predsjednik nacionalnog knjižničarskog društva Albanija / DA DA Bosna i Hercegovina DA DA / Bugarska DA DA DA Crna Gora DA DA DA Hrvatska / DA DA Kosovo / DA / Makedonija DA DA DA Slovenija DA DA DA Srbija DA DA / Tabela 1: Ispunjenost upitnika po funkcijama ispitanika REZULTATI ISTRAŽIVANJA Ravnatelji nacionalnih knjižnica Upitnik namijenjen ravnateljima nacionalnih knjižnica ispunilo je šestero ravnatelja (67 %). Većina je (67 %) važnost odjela za katalogizaciju u svojoj ustanovi ocijenila najvećom ocjenom te u intervjuu istaknula izuzetnu važnost toga odjela za funkcioniranje knjižnice u cijelosti. Oni koji su na skali od 1 do 5 važnost ovoga odijela ocijenili ocjenom 3 (33 %) kao osnovne probleme navode činjenicu da katalogizacija temeljena na tradicionalnim pravilima ne zadovoljava potrebe suvremenih korisnika, a podjela poslova na odjelu dodatno usporava rad. Samo se jedan ravnatelj osvrnuo na UNIMARC format koji smatra kompliciranim i koji po njegovu mišljenju nepotrebno duplicira podatke u istom zapisu što usložnjuje i poskupljuje rad na katalogizaciji. U svim su knjižnicama jedinice za CIP, ISBN i ISSN, koje su po vrsti posla vezane uz bibliografsku kontrolu, zasebni odjeli, dok su u Srbiji djelomično integrirani s odjelom za katalogizaciju. Iako svi ravnatelji smatraju da je Odjelu za katalogizaciju u njihovim ustanovama potrebna reorganizacija, i to kako bi se smanjilo „dupliranje" poslova, osobito što se tiče poslova vezanih uz izradu CIP zapisa, izradbu nacionalnih bibliografija, formalnu i stručnu obradu građe i dodjelu standardnih brojeva, reorganizacija je pokrenuta samo u Srbiji, dok je ostali ravnatelji tek planiraju. Osim ravnatelja knjižnice u Sloveniji, svi ravnatelji smatraju da bi trebalo biti više obrazovanih zaposlenika Odjela za katalogizaciju. Većina je izrazila potrebu za zaposlenicima koji imaju formalno obrazovanje s područja knjižničarstva, ali i za onima koji su završili studij iz nekog drugog područja. Samo jedan ravnatelj smatra da bi trebalo biti više samo onih koji imaju završen studij knjižničarstva, a dvoje da bi trebalo biti više samo onih koji imaju završenu neku drugu visoku školu. Oni koji smatraju da bi trebalo biti više zaposlenika koji imaju završenu neku drugu visoku školu, u intervjuima su kao razlog tomu navodili prednosti pri stručnoj i predmetnoj obradi osoba koje imaju završenu neku visoku školu, a ne samo knjižničarstvo. Većina ravnatelja (83 %) istaknula je važnu ulogu Odjela za katalogizaciju u odnosu na razvoj mrežnih usluga, obrazlažući to opisom digitalizirane građe koja se postavlja na mrežne stranice i ostalim znanjima s područja metapodataka koja posjeduju katalogizatori. Samo je jedan ravnatelj negirao bilo kakvu ulogu odjela u razvoju mrežnih usluga, a to se može povezati s činjenicom da je riječ o ravnatelju knjižnice koja još uvijek nema razvijen taj oblik usluga. Petero ravnatelja (83 %) je na pitanje o razlozima digitalizacije građe odgovorilo da digitalizaciju provode zbog zaštite, isto toliko da to čini radi predstavljanja građe na mreži, a dio (50 %) radi bibliografske kontrole. Voditelji odjelâ za katalogizaciju/bibliografsku kontrolu Upitnik su ispunili voditelji odjela za katalogizaciju, odnosno bibliografsku kontrolu iz svih zemalja. Osim pitanja vezana uz abecedni autorsko-naslovni katalog, postavljeno je po jedno pitanje vezano uz predmetni katalog i primjenu UDK klasifikacijske sheme. Postavljeno je i jedno pitanje koje se odnosilo na identificiranje nacionalnog formata zapisa za strojnočitljivo katalogiziranje. Svi su ispitanici ocijenili važnost Odjela za katalogizaciju najvišom mogućom ocjenom pri čemu troje ispitanika (33 %) smatra da je odjel dobro organiziran, a šestero (67 %) da bi se trebao reorganizirati. Na pitanje o strukturi zaposlenika, troje (33 %) je odgovorilo da je zadovoljno stanjem obrazovanosti zaposlenika. Od onih šest (67 %) koji su se izjasnili da bi trebalo biti više obrazovanih, troje smatra da bi među obrazovanima trebalo biti podjednako onih koji su završili knjižničarstvo i onih koji su završili neku drugu visoku školu, dok jedan smatra da bi im bilo potrebno više zaposlenika sa završenim studijem knjižničarstva, a jedan da je potrebno više onih koji imaju završenu neku drugu visoku školu. Troje ispitanika (33 %) ocijenilo je da odjel za katalogizaciju nema nikakve uloge u razvoju mrežnih usluga, dok ih je pet (56 %) istaknulo važnost toga odjela pri njihovu razvoju. U knjižnici u kojoj mrežne usluge