OZ 2009/4

154 ORGANIZACIJA ZNANJA 2009, LETN. 14, ZV. 4 bilježenje odrednica na dva pisma, ovisno o porijeklu autora, zbog potreba korisnika održi i u strojnočitljivom katalogu. Osim toga, u većini je zemalja istaknuta potreba za hitnim uspostavljanjem jasnijih pravila za izradbom, održavanjem i uporabom normativne baze podataka. Što se tiče formata, u četiri se zemalja (44 %) koristi format COMARC/A, u dvije (22 %) MARC 21/A, u jednoj (11 %) UNIMARC/A, u jednoj (11 %) se koristi vlastiti nacionalni format izrađen prema uzoru na UNIMARC/A, a u jednoj se zemlji (11 %) normativna kontrola ne provodi. Odgovori na pitanja koja se tiču odabira odrednica pokazali su da se u svim zemljama za jedinstveni oblik uzima izvorni oblik (jezik i pismo), a u četiri (44 %) se uz to, prema porijeklu autora, koristi i fonetizirani oblik (jezik i pismo zajednice). Odgovori su bili u potpunosti ujednačeni kod pitanja o postupanju s pseudonimima te se pokazalo da svi slijede pravila Pravilnika i priručnika za izradbu abecednog kataloga i za odrednicu uzimaju ime po kojem je osoba poznata. U svim zemljama u kojima se koristi Pravilnik i priručnik za izradbu abecednog kataloga korporativni autori i formalne odrednice oblikuju se prema pravilima toga pravilnika. Predstavnici nacionalnih knjižni~arskih dru{tava Upitnik je ispunilo šest predstavnika nacionalnih knjižničarskih društava. U Bosni i Hercegovini nacionalno knjižničarsko društvo prestalo je s djelovanjem, a novo još nije osnovano, te je predsjednik trenutno neregistriranog društva odbio ispuniti upitnik. Upitnik je sadržavao pitanja vezana ne samo uz formalni, abecedni autorsko-naslovni katalog već i uz stvarne kataloge (predmetni i stručni) kako bi se dobila potpunija slika o standardima potrebnim za provođenje bibliografske kontrole određene zemlje. Upitnik je pokazao da je komisija za katalogizaciju formirana i aktivno radi samo u jednoj zemlji (17 %). U tri (50 %) knjižničarska društva komisija nije formirana, od čega se u jednoj zemlji komisija planira osnovati, a u jednoj je zemlji komisija za katalogizaciju osnovana u nacionalnoj knjižnici i sastoji se od stručnjaka iz cijele zemlje. Ciljevi i zadaci te komisije jednaki su onima koje je ispunjavala komisija u sklopu Društva, ali je procijenjeno da je za takvu komisiju bolje da bude u sklopu nacionalne knjižnice. Komisija je osnovana, ali nije aktivna, u dvije zemlje (33 %). U tri zemlje (50 %) društvo se izjasnilo da se bavi pitanjem katalogizacije, a u jednoj od zemalja (Slovenija) (17 %) tim se pitanjima bavi komisija u nadležnosti nacionalne knjižnice. Predstavnici nacionalnih knjižničarskih društava u četiri zemlje (67 %) izjasnili su se da je strategija razvoja formalne i sadržajne obrade u domeni nacionalne knjižnice, jedan predstavnik (17 %) da je ona u domeni nacionalnog knjižničarskog društva u cijelosti, a jedan (17 %) da je izradba te strategije u domeni komisije za katalogizaciju nacionalnog knjižničarskog društva. Od dva posljednje navedena predstavnika prvi je objasnio da se ta strategija prvenstveno tiče standarda, a drugi da se tiče standarda i priručnika. Upitnikom je bilo ispitano i praćenje razvoja i utjecaja IFLA-inih konceptualnih modela FRBR i FRAD te IFLA-inog ujednačenog izdanja ISBD-a. Pokazalo se da predstavnici četiriju zemalja (67 %) poznaju FRBR, a FRAD poznaju predstavnici triju zemalja (50 %). Što se tiče ujednačenog izdanja ISBD-a, predstavnici pet zemalja (83 %) izjasnili su se da ga poznaju, a četvero (80 %) od njih planira i prevođenje toga standarda. Samo se u jednoj zemlji (17 %) planira prevođenje modela FRBR. Pri tome valja uzeti u obzir to da se u Sloveniji na prijevodima radi u sklopu komisije za katalogizaciju koja je osnovana u sklopu nacionalne knjižnice, u samoj nacionalnoj knjižnici i na fakultetu. Primjena novih modela katalogizacije sagledava se u trima nacionalnim društvima (50 %), dvoje (33 %) smatra da bi novi modeli katalogizacije trebali utjecati na prikaz podataka, a troje predstavnika (50 %) smatra da bi trebali utjecati na prikaz podataka i na kataložna pravila. Na pitanja o tome u kojem bi se smjeru trebala razvijati kataložna pravila, troje ispitanika (50 %) izjasnilo se da bi se trebala razvijati međunarodno, jedan ispitanik (17 %) da bi se trebala razvijati nacionalno, dok dvoje (33 %) smatra da bi se istodobno trebala razvijati i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. O mogućnosti izrade nacionalnih priručnika i smjernica, dva su se predstavnika (33 %) izjasnila da ne planiraju njihovu izradu dok su se u četiri zemlje (67 %) izjasnili da se to planira. Pri odgovoru jednoga od predstavnika koji se izjasnio da se u sklopu knjižničarskog društva ne planira izrada nacionalnih priručnika, valja uzeti u obzir to da se takvi priručnici u toj zemlji redovito izdaju u nacionalnoj knjižnici i na fakultetu. U četiri zemlje (67 %) prisutan je izuzetno pozitivan odnos prema nacionalnom kataložnom pravilniku, a u dvije (33 %) nije izražen nikakav stav.