OZ 2011/3

80 ORGANIZACIJA ZNANJA 2011, LETN. 16, ZV. 3 nastavnim planovima i programima te stručnim časopisima. • Biblioteke ispunjavaju uglavnom svoje tradicionalne zadaće u radu s djecom starijeg uzrasta koja su ovladala vještinom čitanja, a rad na ranom razvoju rane pismenosti nije prepoznat kao jedna od glavnih zadaća savremene biblioteke. • Osiguravanju prava djeci na stjecanje vještina i navika čitanja kao korisnicima usluga u narodnim i školskim bibliotekama Zeničko-dobojskog kantona nije posvećena odgovarajuća pažnja. Kroz izvještaje o studijama slučaja prikazani su: • jedan tipičan slučaj koji je reprezentativan za sve ostale školske biblioteke kakav je biblioteka Osnovne škole "Mak Dizdar" u Zenici • jedan zanimljiv slučaj, koji na prvi pogled predstavlja odstupanje od uobičajenog, kakav je Javna ustanova "Opća biblioteka" u Zenici, ali koji ipak ostaje u okvirima tipičnoga za narodne biblioteke. Izvještaji o oba slučaja strukturirani su prema istom obrascu, odnosno upitniku od šestnaest pitanja koji je izrađen za potrebe vođenja studije slučaja. U Studiji slučaja I. dati su najvažniji podaci o JU "Opća biblioteka" Zenica, njenoj organizaciji, zbirkama, korisnicima i uslugama, te naznačeni neki od većih problema u njenom radu i nedostaci povezani s podsticanjem čitanja kod djece u dobi od 3 do 10 godina. Opisane su značajnije aktivnosti i usluge za djecu, načini njihova izvođenja, te građa i prostori u kojima se realiziraju. Analiziran je sadržaj važećih zakona i standarda vezanih uz narodne biblioteke, radi stvaranja potpunije slike o stupnju razvoja narodnoga bibliotekarstva u Zeničko-dobojskom kantonu, te radi boljeg razumijevanja položaja i zadaća promatrane narodne biblioteke iz kojih proizlaze njene obaveze i realne mogućnosti da ispunjava odgojno-obrazovne zadaće kao što je podsticanje čitanja. U državnom i kantonalnom zakonu o bibliotečkoj djelatnosti, kao i u standardu za narodne biblioteke, nije detaljnije opisana ova djelatnost biblioteka niti uopće njena neposredna odgojno-obrazovna uloga. Analiziran je sadržaj izdanja časopisa "Bosniaca" u posljednjih pet godina i ustanovljeno da u njemu nisu tretirane ove teme. Radi analize djelovanja "Opće biblioteke" u Zenici i projekcije njenog budućeg razvoja u skladu sa složenijom ulogom biblioteke u savremenom društvu, te u vezi s našom temom, izrađena je SWOT analiza biblioteke, naznačeni glavni problemi i nedostaci, te na osnovi dobivenih rezultata date smjernice za poboljšanje općeg položaja biblioteke i njen djelotvorniji rad. Osim uobičajenih aktivnosti koje obuhvataju posudbu lektire, pružanje pomoći pri izboru naslova za "slobodno čitanje" i pomoći pri služenju referentnom zbirkom, biblioteka Osnovne škole "Mak Dizdar" u Zenici ne realizira programe podsticanja čitanja za djecu nižih razreda. To je jedan od zaključaka koji proizlazi iz Studije slučaja II. Kako je utvrđeno nakon analize sadržaja, jedan od razloga za to je što u pedagoškim standardima i Standardu za školske biblioteke nije posvećena potrebna pažnja detaljnijem opisu djelatnosti i zadaća školske biblioteke i bibliotekara, niti opisu njene neposredne odgojno-obrazovne djelatnosti, kako bi bibliotekari tačno znali što se pod tim podrazumijeva i šta se od njih očekuje. Ostali mogući uzroci dobiveni su analizom sadržaja Godišnjeg plana i programa rada škole, te sadržaja nastavnih planova i programa, kao i kantonalnog Zakona o osnovnoj školi i Pedagoških standarda za osnovnu školu. Analiziran je sadržaj za period od posljednjih pet godina časopisa za nastavnu teoriju i praksu "Didaktički putokazi", te utvrđena nedovoljna zastupljenost ove teme. Bilo je potrebno provesti analizu tih dokumenata radi stvaranja detaljnijeg uvida u stanje i potpunijeg razumijevanja položaja školskih biblioteka u Zeničko-dobojskog kantona. Nakon toga izrađena je SWOT analiza biblioteke i na osnovi dobivenih rezultata predložena su neka rješenja za njen djelotvorniji rad. Primijenjenom metodologijom istražen je postavljeni problem, te ispunjeni ciljevi i zadaće istraživanja. Napravljen je presjek kroz relevantne dokumente i primjere iz prakse za prikaz stanja u narodnim i školskim bibliotekama Zeničko-dobojskog kantona, te utvrđen njihov tretman kao i njihove uloge u podsticanju čitanja kod djece. Dokazana je glavna hipoteza da u narodnim i školskim bibliotekama Zeničko-dobojskog kantona nisu zastupljeni odgovarajući programi podsticanja čitanja za djecu u određenoj dobi, odnosno da nema kontinuiranog, planskog i organiziranog podsticanja čitanja i razvijanja čitačkih vještina, navika i potreba djece u predškolskoj i ranoj školskoj dobi prema posebnom programu. I ostale hipoteze postavljene na početku istraživanja dokazane su i prikazane kroz izvještaje o slučajevima. Naime, utvrđeno je da je uzrok nezastupljenosti programa podsticanja čitanja u neodgovarajućem tretmanu ove zadaće narodnih i školskih biblioteka, ali i njih samih u važećim zakonsko- pravnim propisima i ostalim dokumentima kao i u stručnim časopisima. Narodne i školske biblioteke ispunjavaju tradicionalne zadaće u radu s djecom starijeg uzrasta, a sustavni rad na razvoju vještine i sklonosti čitanju nije prepoznat kao jedna od njihovih glavnih savremenih zadaća. Takođe, osiguravanju prava djeci kao korisnicima usluga u narodnim i bibliotekama osnovnih škola Zeničko- dobojskog kantona nije posvećena odgovarajuća pažnja. Ovo istraživanje moglo je biti prošireno istraživanjem o stimuliranju čitanja u vrtićima i porodicama čime bi se Indira Kasapović: PODSTICANJE ČITANJA KAO ZAJEDNIČKA ZADAĆA BIBLIOTEKA, VRTIĆA I PORODICE