OZ 2011/3

84 ORGANIZACIJA ZNANJA 2011, LETN. 16, ZV. 3 Realizacija programa podsticanja čitanja trebalo bi da se odvija kroskurikularno u okviru više različitih tematskih cjelina, predmeta i ustanova, pri čemu je teško uskladiti zadaće i sadržaje, te izraditi jedan uravnotežen program. Zajednička jezgra svih dijelova programa podsticanja čitanja (biblioteka, škola, vrtića) okvirno bi trebala biti koncipirana tako da sadrži sljedeća poglavlja: Koncept programa podsticanja čitanja za djecu nečitače i početnike: 1. uvod (osnovne postavke) 2. ciljevi 3. zadaci (odgojni, obrazovni, funkcionalni) 4. programski sadržaji 5. metode i oblici rada 6. kompetencije 7. ciljana skupina 8. upute za realizaciju i preporučena literatura 9. materijalni uslovi (prostor, oprema, zbirke, finansiranje)) 10. operativni planovi i programi 11. testovi (inteligencije, spremnosti za čitanje, testovi provjere uspješnosti u čitanju) 12. obrasci za vođenje dokumentacije Realizacija modela "Čitamo svaki dan. Jer želimo više." treba imati sljedeću strukturu, odnosno korake koji se ciklično ponavljaju (slika 2): 1. istraživanje potreba i interesa 2. programiranje sadržaja 3. planiranje aktivnosti 4. organizacija i realizacija 5. informiranje 6. praćenje rezultata 7. vrednovanje rezultata 8. primjena novih spoznaja i iskustava Slika 2: Prikaz koraka u realizaciji modela Programski sadržaji za školske i narodne biblioteke, te vrtiće obuhvataju odgovarajuće tematske cjeline koje izrađuju timovi stručnjaka, a realiziraju se prema ponuđenim dijelovima. Neki od sadržaja mogu biti sljedeći: • vježbe promatranja i zapažanja bitnih pojedinosti u okruženju • razvijanje govornih i auditivnih sposobnosti • aktivnosti i igre za razvijanje predčitačkih vještina • aktivnosti i igre za razvijanje čitačkih vještina • identifikacija objekata i njihovo razvrstavanje u kategorije • zapažanje uzročno-posljedičnih veza među stvarima i pojavama • razvijanje motivacije za učenje i čitanje • proučavanje različitih izvora znanja i informacija • služenje različitim medijima • posjete i upoznavanje uloge i funkcije kulturnih ustanova • pričanje i prepričavanje događaja i doživljaja iz ličnog života i na osnovu predloška • zapažanje osnovnih emocionalnih stanja kod druge djece i osoba • uočavanje važnijih cjelina u slikovnici, priči i govoru • razumijevanje i uočavanje smisla slušanog i pročitanog • navikavanje djece da se svakodnevno služe slikovnicama i knjigama, da ih pronalaze, čuvaju i pospremaju • zapažanje i komentiranje situacija i postupaka • izražavanje emocija i zapažanja Model je moguće još razraditi i konkretizirati u skladu sa spoznajama navedenim u teorijskom dijelu rada, te drugim znanstvenim i stručnim spoznajama i empirijskim rezultatima. On nije nepromjenjiv, nego je otvoren za mijenjanje, dopunjavanje i kombiniranje s drugim modelima, kao i za primjenu u realnim okolnostima u cjelosti ili pojedinih dijelova, prema potrebi i mogućnostima. Ponuđeni model može poslužiti kao inspiracija i podsticaj bibliotekarima, odgajateljima i roditeljima da i sami istražuju, formuliraju, razvijaju i primjenjuju vlastiti model u skladu sa svojim potrebama. Opombe 1 Neki akcenti iz knjige "Podsticanje djece na čitanje u biblioteci, vrtiću i porodici" / Indira Kasapović. Zenica: Opća biblioteka, 2011. (Edicija Biblion; knj. 1). Napomena: Knjiga "Podsticanje djece na čitanje u biblioteci, vrtiću i porodici" može se kupiti od izdavača. (Nekaj poudarkov iz knjige "Spodbujanje otrok k branju v knjižnici, vrtcu in družini", ki je leta 2011 izšla v Zenici pri založbi Opća biblioteka kot prva knjiga v zbirki Biblion in je Indira Kasapović: PODSTICANJE ČITANJA KAO ZAJEDNIČKA ZADAĆA BIBLIOTEKA, VRTIĆA I PORODICE