OZ 2011/4

166 ORGANIZACIJA ZNANJA 2011, LETN. 16, ZV. 4 Uistinu, direktor se mora informirati kako bi imao uvid u najvažnije društvene događaje i kako bi pravodobno mogao imati stav i odgovore na njih, na upite medija koji nisu uvijek vezani samo uz knjižnicu. Kao voditelj javne kulturne ustanove direktor mora biti dobro informiran, no puno puta je pitanje tehnike na koji način to činiti da bi što više profitirao od mnogobrojnih tiskovina i drugih sredstava javnog priopćavanja, a da istodobno štedi vrijeme. Osobno to činim tako da svako jutro oko sat vremena prelistavam više naslova različitih tiskovina, za kopiranje označim tekstove koji me zanimaju i čitam ih kod kuće do kasno u noć. Slika 2: "Direktor na radnom mjestu ne čita novine – on se informira" Što se tiče informiranja djelatnika, nastojim da se svi djelatnici bar nakratko mogu informirati o bitnom iz tiskovina. S obzirom da je danas moguće skoro sve pročitati i preko interneta, u slobodno vrijeme kad je manja gužva korisnika, svaki djelatnik ima mogućnost informiranja. Ni u kojem slučaju ne mislim da je dobro, kao što se prošle godine dogodilo u Sisku, gdje je gradonačelnik svim djelatnicima Gradske knjižnice zabranio mogućnost korištenja interneta u nepotrebne svrhe ... i time svim djelatnicima ograničio ne samo slobodu informiranja već i izvore u radu. Što se tiče vremenske nazočnosti ravnatelja na radnom mjestu može se reći da dobar direktor nikada ne odlazi s posla. Njegova nazočnost neophodno je potrebna i na drugim mjestima, zato se često koristi izreka među djelatnicima kako direktor nikad ne kasni, on samo biva zadržan . Direktor i u slobodnom, privatnom vremenu mora biti spreman nastupati kao javna osoba u različitim oblicima i zagovarati, lobirati za svoju ustanovu. ORGANIZACIJA, STIL VOÐENJA U prethodnom tekstu naveo sam kako sam u početku svoga rukovođenja, dok se još nije uspostavila kvalitetna razina organizacijske kulture i komunikacije, prakticirao više logično postavljenu organizaciju, što je vidljivo iz priloženih ilustracija: u početku su predstavljeni u klasičnom obliku, a kasnije u metaforičkom ili u zadnje vrijeme u obliku trodimenzionalnih organigrama. Slika 3: Organigram Gradske knjižnice Zadar Kada kolektiv postaje čvrst i siguran u uhodanoj slobodi djelovanja i odlučivanja, uključuje se druga faza fleksibilnosti i pokretljivosti, postavljanje pravog čovjeka na pravo mjesto. Ukoliko ravnatelj s kolektivom želi napredovati, sve više treba stavljati druge kolege ispred sebe, jer smatram da ravnateljeva svijeća ne gubi sjaj i onda kada daje svjetlo drugoj. U svemu tome najvažnije je stvaranje i kreiranje pozitivne, poticajne i opuštene klime koja osoblje motivira a ne inhibira u radu. [est pravila vo đ enja U svome radu koristio sam sljedeća pravila vođenja: 1. Budite prirodni, autentični, vjerodostojni i dosljedni. Uputa: Recite svoj stav i zastupajte ga kako ste već rekli. 2. Budite uzorni u učinku, radnom vremenu, točnosti, prihvaćanju pogreški i uspjeha, ophođenju s korisnicima, suradnicima i dr. Uputa: Vaše uzorno ponašanje Vas štiti od napada i rezultira autoritetom. 3. Preuzmite odgovornost za tim , štitite ga, jačajte njegovu sposobnost. Uputa: Nikada ne prebacite osobne pogreške na suradnike i kolege. 4. Delegirajte odgovornost zadaća kolegama a vi ih pratite, potičite. Uputa: Tko dijeli odgovornost koristi sposobnost drugih za zajednički uspjeh. 5. Dijelite priznanja budući da priznanja motiviraju, stvaraju pozitivnu klimu, spremnost za posao i zadovoljstvo suradnika. Uputa: Izbjegavajte paušalne izreke. 6. Izražavajte interes za suradnike , za njihova iskustva, napredovanje, izbjegavajte privatna, diskretna pitanja. Uputa: Pitajte suradnike samo ono što biste i sami spontano odgovorili. ^etiri stila vo đ enja U rukovođenju jedne ustanove nemoguće je za svaku priliku, kao i za svaku radnu organizaciju preporučiti jedan te isti stil vođenja. Kao što sam već napomenuo, u početnim fazama stvaranja zdravog organizma kolektiva Ivan Pehar: BITI DOBAR RUKOVODITELJ KNJIŽNICE