OZ 2016/1

17 ORGANIZACIJA ZNANJA 2016, LETN. 21, ZV. 1 Ciljevi, intencije izvještaji istraživanja, unapređenje znanja osigurati praktične industrijske infor- macije informirati, uvjeriti zabaviti Djelokrug uski fokus duboke analize u polju ili disciplini praktične infor- macije vezane za industriju ili profesiju široki pregled tema Publika akademski građani, istraživači, profe- sori, studenti članovi nekog specifičnog posla, industrije ili organizacije generalna publika, nepro- fesionalci Struktura strukturirani di- jelovi, apstrakt, rezultati nema specifične formate ili struk- turu nema specifične formate ili strukturu Odgovor- nost bibliografije, end- note, fusnote, kontrolirani od recenzenata mogu imati kratku bibliografiju, kontrolirano od novinara i novinar- ska etika nemaju biblio- grafije, kontrolirano novinarskom etikom Biblio- grafija uvijek citiraju izvore rijetko formalno citiraju izvore ne citiraju izvore Apstrakt imaju rijetko ne Izvor: Burkhardt, et. al., 2010, pp. 66–67; Dizdar, 2012, p. 47 Znanstveni časopis je periodična publikacija u štampanom ili elektronskom obliku, koja prezentira i diseminira izvorna istraživanja iz područja jedne znanstvene discipline ili polja, članke u njima pišu znanstvenici i istraživači, a kroz recenziranje od strane drugih eksperata iz područja, potvrđuje se njihova izvornost i kvalitet, što doprinosi kvalitativnom rangiranju samoga časopisa i rastu korpusa znanja. Recenzija predstavlja kritičku evaluaciju nekog članka, a u današnjoj praksi je uobičajena tzv. dupla slijepa recenzija (engl. double blind ), što znači da se radovi, koji su odabrani za objavljivanje, anonimno prosljeđuju dvojici priznatih eksperata istog ili višeg akademskog zvanja iz određene znanstvene discipline, koji vrednuju rad i određuju njegovu tipologiju. Tokom vremena, sa diferencijacijom i specijalizacijom znanosti, specijaliziraju se i znanstveni časopisi i zahvaljujući nadzoru i kontroli znanstvene i akademske javnosti kroz recenzije, izdavačke odbore i standardne procedure, postaju " priznata, poštovana, nepristrasna, univerzalna i kvalitetna institucionalna inovacija " (Gerc, 2008, p. 42). U znanstvenom i akademskom okruženju, objavljivanje u časopisima u kojima prijavljeni radovi podliježu obaveznoj stručnoj recenziji, ima veću vrijednost od objavljivanja u časopisima u kojima se radovi ne recenziraju. Znanstveni časopisi su kroz objavljivanje zapisa provjerenog znanja, ujedno i sredstvo kojim istraživači ostvaruju prvenstvo nekog otkrića, čime grade svoj profesionalni status i ostvaruju napredovanje u znanstvenom i akademskom svijetu. U znanstvenom se časopisu koncentriraju znanstveni interesi, jer su oko njega okupljeni pojedinci koji ih dijele, diseminiraju se informacije, ideje i mišljenja znanstvenoj i akademskoj zajednici, široj stručnoj publici, ali i studentima koji se obrazuju za stručnjake u određenim znanstvenim disciplinama. Znanstveni je časopis ujedno i komunikacijsko sredstvo, svojstvena mu je i određena tematska zastupljenost, ali i takmičenje sa drugim časopisima sličnih karakteristika, pa neki postaju prestižni u svojoj znanstvenoj oblasti. Vrlo je značajna i obrazovna funkcija znanstvenih časopisa, pa je pristup ovim izvorima informacija i znanja i njihovo korištenje u obrazovnim institucijama, posebno visokoškolskim, od neprocjenjivog značaja za otkrivanje i prikupljanje relevantnih znanstvenih znanja. Za pronalaženje sadržaja periodičnih publikacija koriste se indeksni i referativni časopisi. Časopise identificira jedinstveni međunarodni broj za serijske publikacije, ISSN broj koji dodjeljuje Međunarodni ISSN centar po standardu ISO 3297-1986. Akademski i znanstveni časopisi sadrže članke (radove, priloge) koji se po organizaciji i formatu djelimično razlikuju, uglavnom na nivou detalja, a po pravilu imaju sažetak ili apstrakt sa ključnim riječima, tekst članka, bibliografiju sa svakim korištenim izvorom, te popratne priloge u smislu tabela, grafikona i drugih ilustracija. Struktura i sadržaj samog teksta članka mora biti u skladu sa IMRAD strukturom, što je akronim od engleskih riječi Introduction, Materials and methods, Results, Analysis i Discussion and conclusion, pri čemu ova struktura može imati sedam, pet, četiri, tri ili čak dva dijela. IMRAD struktura od sedam dijelova podrazumijeva: Introduction, Material, Methods, Results, Analysis, Discussion i Conclusion; IMRAD struktura od pet dijelova je već navedena; IMRAD struktura od četiri dijela je: Introduction, Material and methods, Result and analysis i Discussion and conclusion; IMRAD struktura od tri dijela podrazumijeva Introduction, Material and methods i Discussion and conclusion, a IMRAD struktura od dva dijela se sastoji od: Material što implicira i analysis i Discussion što implicira dialog (Suppe, 1998, p. 383; Sharp, 2001, p. 112). Članci mogu imati jednog ili više autora, a po sadržaju se mogu podijeliti na: izvorne znanstvene članke, prethodna priopćenja, pregledne članke i stručne članke. Ove su kategorije produkt vanjskog kriterija vrijednosti mogućeg interesa znanstvene zajednice i mogućeg utjecaja u znanstvenom svijetu. Iako postoje i drugačije klasifikacije, ovakva podjela je najčešće zastupljena, te ćemo iznijeti glavne značajke svake od pomenutih kategorija. Izvorni znanstveni članak (engl. Original scientific paper/ Research paper ) sadrži prvo objavljivanje i opis izvornih rezultata fundamentalnih ili primijenjenih istraživanja, tehnike ili aparata prezentiranih sa dovoljno podataka tako da drugi istraživači mogu proučiti autorov način posmatranja i dokaze, ponoviti istraživanje i procijeniti Beba Ešrefa Rašidović: IZVORI INFORMACIJA U AKADEMSKOM OKRUŽENJU