OZ 2016/1

23 ORGANIZACIJA ZNANJA 2016, LETN. 21, ZV. 1 informacije o rezultatima nekih novih istraživanja, o nekom znanstveniku, njegovom radu i postignućima. Međutim, " korisnik može iz medija dobiti informacije o znanosti, znanstvenim istraživanjima i znanstvenim autoritetima, ali tu proces istraživanja od strane samog korisnika može početi, a nikako završiti " (Turčilo, 2012, p. 68). Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije učinio je da su u komunikacijske procese uključeni svi oni koji su za to zainteresirani, a imaju potrebnu infrastrukturu u smislu uređaja koji je omogućuju, pa je korisnik informacija zapravo i njihov jedini kontrolor i rekli bismo "recenzent". Multimedijalnost i hipertekst su novina koju su donijeli online mediji; najpoznatiji primjer hipertekstualne aplikacije je world wide web - www, bilo da je riječ o površinskom ili vidljivom ili dubokom (nevidljivom ili skrivenom) webu, dok su multimediji višedimenzionalna prezentacija informacija koja povezuje tekst, govor, grafiku, muziku, video sa kompjuterskim tehnologijama. Za pretraživanje prostora vidljivog dijela weba, ali i jednog dijela dubokog weba, koriste se alati za pretraživanje kao što su: tražilice, direktoriji i metatražilice. Tražilice ili opći pretraživači ili opće mašine za pretraživanje (angl. search engines ) su automatizirani način traženja informacija na webu kao jednom od servisa interneta koji počivaju na programima ( paucima, robotima, crawler, worm ) koji se kreću po mreži i indeksiraju mrežna mjesta, odnosno stranice sa određenim sadržajima (Vučina, 2006, p. 21). Omogućuju potpuno pretraživanje tekstova mrežnih stranica, a dokumenti nisu svrstani u kategorije. Međutim, niti jedna tražilica ne pretražuje cjelokupan mrežni prostor, nego samo jedan njegov dio, pa je potrebno koristiti više mašina za pretraživanje kako bi se dosegle različite informacije i znanje. Direktoriji (angl. directories ) su kataloške predmetne mašine za pretraživanje koje sadrže hijerarhijski organiziran spisak baza podataka prema nekoj klasifikacijskoj šemi. Iza direktorija stoje ljudi, stručnjaci, urednici koji vrše kategoriziranje mrežnih stranica, oni posjećuju stranice i ocjenjuju njihov kvalitet, pa se kaže da su direktoriji manuelno kompilirani i održavani, a često su i anotirani. Pregledavanje se vrši listanjem po kategorijama i podkategorijama, a uključene stranice su vrednovane i rangirane prema određenom kriteriju (Gerc, 2008, p. 214). Direktoriji akcenat stavljaju na kvalitet, a ne na kvantitet, s obzirom da ne mogu kao tražilice indeksirati ogroman broj mrežnih mjesta budući da ovise o ljudima, ali su zbog garantirane kvalitete informacija vrlo korisni i pogodni za pretraživanje dubokog weba. Metapretraživači (engl. metasearch engines ) su takav alat ili softver za pretraživanje koji omogućuje istovremeno prikazivanje rezultata pretraživanja više mašina za pretraživanje. Početkom 21. stoljeća razvijaju se metapretraživači koji omogućuju tzv. federativno pretraživanje, odnosno pretraživanje više mašina za pretraživanje i kombiniranje dobivenih rezultata. Metapretraživači ne stvaraju vlastite baze podataka web stranica, već simultano pretražuju više umreženih izvora informacija preko jednog sučelja, a te nove federativne pretraživačke mašine pretražuju istovremeno bibliotečke kataloge, indekse, bibliografske baze sa sažecima, baze sa punim tekstom, agregatne i digitalne repozitorije, pri čemu se dobijeni rezultati mogu sortirati na nekoliko načina (Gerc, 2008, p. 216). Za kvalitetno i uspješno pretraživanje bilo kojeg dijela web prostora, potrebne su dobro razvijene tehnike pretraživanja. Zablude da je relevantne informacije lako pronaći vrlo su raširene i teško se ispravljaju. Umjesto zaklju^ka Znanje kako učinkovito i uspješno pronaći prave informacije i na njima zasnovano znanje nije povezano samo sa pronalaskom trenutno potrebnih informacija kao odgovora na postavljena pitanja ili za obavljanje nekog posla, niti sa informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i obukom za njenu upotrebu, nego je zapravo dio šireg pitanja osobnog upravljanja znanjem, što je skup aktivnosti i napora neke osobe za upravljanje znanjem koje posjeduje ili želi steći " Osobno upravljanje znanjem pretpostavlja da su pojedinci razvili samosvijest o svojim granicama i sposobnostima, odnosno šta znaju i šta su u stanju učiniti. Ova samosvijest predstavlja razumijevanje osobnog znanja, kako pristupiti tome znanju, strategije za stjecanje novih znanja i strategije za pristupanje novim informacijama kada su potrebne. U ogromnoj količini dostupnih informacija i sredstava za njihovo prikupljanje, svaki pojedinac mora mapirati svoje područje stručnosti i razviti vlastite metode za dodatno učenje " (Cheong i Tsui, 2011, p. 177). Pretpostavka osobnog upravljanja znanjem u akademskom okruženju je poznavanje izvora znanstvenih informacija i znanja i njihovog značaja i karakteristika. Reference Bergman, M. K., 2001. White Paper: the Deep Web: Surfacing Hidden Value. Journal of Electronic Publishing , 7(1). DOI: http://dx.doi. org/10.3998/3336451.0007.104 . Burkhardt, J. N., MacDonald, M. C. i Rathemacher, A. J., 2010. Teaching Information Literacy: 50 Standards-based Exercises for College Students . 2nd ed. Chicago: American Library Association. Cheong, R. K. F. i Tsui, E., 2011. FromSkills and Competences to Outcome- based Collaborative Work: Tracking a Decade"s Development of Personal Knowledge Management (PKM) Models. Knowledge and Process Management , 18(3), pp. 175–208. DOI: 10.1002/kpm.380. Beba Ešrefa Rašidović: IZVORI INFORMACIJA U AKADEMSKOM OKRUŽENJU